Trninu možete i uzgajati kao živa ograda ili kao manje drvo. Podnosi većinu vrsta tala, u prirodi raste i na slabije plodnim tlima. Odgovara joj sunčani položaj, iako će uspješno rasti i u djelomičnom hladu, na rubu voćnjaka, šume ili parka. Pogodna je za uzgoj na zemljištima koja klize jer bujnim korijenom sprječava eroziju tla.
Listovi su relativno maleni (2 do 4 centimetra), a mnogobrojni sitni bijeli cvjetovi stoje pojedinačno ili po 2-3 zajedno i prekrivaju čitave grančice – prije nego što trnina prolista.
Plod trnine je plavkastocrna, sivkasto zamagljena, okrugla koštunica promjera 1-1,5 centimetar, iznutra mesnata i zelena.
Plodovi počinju dozrijevati potkraj ljeta, ali ostaju na stablu i zimi jer se čvrsto drže na granama. Najčešće se beru prezreli – u 12. mjesecu, jer su tada najukusniji (nakon što ih nekoliko puta „ofuri“ mraz). Prezreli plodovi trnine sadrže manje kiseline, a više šećera.
Dokazano je da plodovi trnine imaju lagano laksativno, a pripravci od cvjetova blago diuretičko djelovanje. Cvjetove i plodove trnine možemo naći u sastavu raznih čajeva za mršavljenje i „čišćenje“ krvi te u čajevima koji se preporučuju kod oboljenja bubrega i mokraćnog mjehura.
Trninu su jeli i stari Rimljani
Na temelju nekih nalaza sjemenki trnine iz neolitika (najmlađeg razdoblja kamenog doba) zaključuje se kako je uporaba plodova tog divljeg voća za jelo prastara. Istraživanja su pokazala da su trnine – kao voće – jeli i stari Rimljani.
U vrijeme Drugoga svjetskog rata u našim primorskim krajevima osušene trnine služile su za dobivanje brašna. Od osušenih trnina dobiva se i vrlo ukusan čaj. Kompot od jabuka, krušaka ili šljiva poboljša se ako mu dodamo žlicu osušenih plodova trnine. Takvi voćni kompoti nisu samo ukusno jelo, već su i ljekoviti.
Rusi piju ternovku
U Rusiji od plodova trnine proizvode poznato i cijenjeno alkoholno piće – rakiju ternovku. U Francuskoj trnine ukiseljene u octu koriste umjesto maslina. Naročito su poznati francuski likeri od sjemenki trnina (prunelle).
U francuskim i njemačkim priručnicima ima bezbroj uputstava za preradu plodova trnine u voćne sokove, vino, rakiju, ocat i liker te kompote, žele, miješane marmelade i konzerviranje zrelih plodova sušenjem.
Listove trnine u nekim krajevima koriste kao zamjenu za duhan te za ruski čaj. Plodovi trnine su i ljekoviti jer u njima ima oko 200 miligrama vitamina C (na 100 grama ploda). I od cvjetova, koji imaju slab miris po gorkim bademima, kuha se čaj. Plodovi, kora i korijen trnine upotrebljavaju se u narodnoj medicini od najstarijih vremena.
U nastavku pročitajte nekoliko recepata s trninom:
Sirup od plodova trnine
Prezrele plodove trnine (nakon što ih je „opario“ mraz) kuhamo dok ne postanu posve mekani te protisnemo kroz sito, gazu ili kroz gusto cjedilo. Dobiveni sok umiješamo s jednakom količinom cvjetnoga meda te ulijemo u staklene tegle i čuvamo na hladnijem i tamnom mjestu. Žličica pripravljenog sirupa, ujutro i navečer, jača želudac i pomaže kod gnojnih prištića u ustima (afte).
Čaj protiv umora
U litru ključale vode stavimo jušnu žlicu zdrobljenih plodova trnine i kuhamo tri minute. Nakon toga posudu s čajem skinemo s vatre i ostavimo da se ohladi. Posve hladan čaj od plodova trnine ocijedimo i popijemo ga (u više navrata, u laganim gutljajima) tijekom dana. Taj čaj pomaže za ublažavanje umora. Posebno se preporučuje sportašima i starijim osobama.
Trnine u octu
Očistimo zrele plodove trnine, odstranivši im peteljke. Zatim ih dobro operemo u hladnoj vodi i osušimo na zraku, prethodno ih obrisavši papirnatim ubrusom. Tako pripremljene trnine stavimo u staklenku i zalijemo vinskim ili jabučnim octom (razrijeđenim po želji) te dodamo žličicu šećera, nekoliko zrna crnog papra i korijandara. Nakon mjesec dana kiseljenja, plodove trnine služimo kao dodatak ribama i mesnim narescima – umjesto maslina.
Ukiseljene trnine čest su dodatak jelima u francuskoj kuhinji. U nas trnine u octu imaju samo oni restorani koji teže posebnostima i različitosti od drugih ugostitelja.
izvor zdravoiukusno.com
Nema komentara:
Objavi komentar